Nada da se mogu obnoviti prošli sretni trenuci samo otvara rane

_{(Izvor:“Večernje novosti”, datum objave: 10.10.2009./ www.riznicasrpska.net; Piše: Dejan Medaković, pisac})
Hrvatska je ispunila ono što je bio njen vekovni ideal, a to je etnički čista država. Izvinjenje gospodina Tadića u Hrvatskoj je protumačeno kao priznanje krivice, a niko se nije setio da postavi pitanje genocida od 1941. do 1945. godine. Ko će se izviniti Srbima za milion ubijenih ljudi? Nije slučajno što Tito nijedanput nije bio u Jasenovcu. Ta istina potisnuta je u ime bratstva i jedinstva, a zločin genocida gurnut je pod tepih._{(10.10.2009. | “Večernje novosti” )}
Moja porodica je poreklom iz Hrvatske, iz Like. Deda mi je bio predsednik Hrvatskog sabora. U njegovo vreme je Srba u Hrvatskoj bilo 32 odsto, a u Brozovo vreme ih je bilo 16 procenata, da bi Tuđmanovo vreme dočekali sa dva i po odsto._{( 10.10.2009. | “Večernje novosti” )}
Decidirano tvrdim da ne planiram posetu zavičaju. Za mene je to završeno. Ljudi pogrešno misle da ono što je prošlo mogu da repriziraju. Nada da se mogu obnoviti prošli srećni trenuci samo otvara rane.

Položaj Srba u Republici Hrvatskoj uoči obilježavanja dvadesetdvogodišnjice „Oluje“

Srpski narod u Hrvatskoj, do donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22. decembra 1990. godine, bio je suveren i konstitutivan. Proglašenjem Srba za nacionalnu manjinu, uz ostalo, stvoren je i razlog za izbijanje građanskog rata u Hrvatskoj.

Prema poslednjem popisu stanovništva koji je provela Hrvatska 2011. godine Srba je bilo 186.633 sa tendencijom stalnog opadanja jer se uglavnom radi o povratnicima starije životne dobi. Do povratka značajnijeg broja Srba izbjeglih nakon operacija „Bljesak“ i „Oluja“ u maju i avgustu 1995. godine nije došlo zbog selektivnog zakona koji nije omogućavao da se vrate svi oni koji su to željeli.

Na osnovu diskriminatorskih zakona donešenih u hrvatskom Saboru Srbima su nasilno oduzeta imovinska i sva druga građanska prava i pretvoreni su u građane drugog reda.

Prema podacima Ministarstva uprave Republike Hrvatske između 2011. i 2016. godine sa biračkih je popisa samo u 11 županija izbrisano više od 67.496 hrvatskih građana srpske nacionalnosti. Nakon ulaska u Evropsku uniju, Hrvatska je na temelju Zakona o prebivalištu iz 2012., a čija je primjena odlagana sve do kraja 2014., pod izgovorom ‘čišćenja popisa birača’ započela s poništavanjem ličnih karata i brisanjem Srba s biračkih popisa.

Hrvatska je jedina od bivših republika SFRJ ukinula stanarsko pravo i tako oštetila više od 30.000 nosioca stanarskog prava. Umjesto toga 2003. godine donjela je Program stambenog zbrinjavanja.

Više od 50.000 penzionera izbjeglih iz Hrvatske još uvijek čeka isplatu dospjelih a neisplaćenih penzija za period u kome nisu primali nikakve penzije po bilo kom osnovu.

Neriješeno je pitanje dinarske i devizne štednje za oko 10.000 štediša čiji su se štedni ulozi nalazili u „Jugobanci".

Na poljoprivredna zemljištva na osnovu odluke sudova država Hrvatska se upisuje kao vlasnik, a brišu se Srbi kao raniji vlasnici.

Suđenje po optužnicama za ratne zločine i tajne optužnice su etnički motivisane i pristrasne, kao i česti pojedinačni napadi na Srbe, što sprečava povratak i unosi nesigurnost među one koji žive u Hrvatskoj.

Najbolniji problem i dalje je spora ekshumacija i identifikacija nestalih lica, a posmrtni ostaci godinama se nalaze na Institutu za sudsku medicinu u Zagrebu.

U Hrvatskoj vlada srbofobična atmosfera koja podsjeća na 1990-u i dolazak HDZ i Franje Tuđmana na vlast.

Skrnavljenje spomenika i pravoslavnih crkava posebno je bilo prisutno 2017. godine u Dalmatinskoj i Gornjokarlovačkoj eparhiji, a u prošloj godini prema izvještaju SNV iz Zagreba bilo je više od 300 napada na Srbe i njihovu imovinu. Počinioci ovih napada i dalje su nepoznati.

_{(Izvor: NSPM, autor: Milojko Budimir, Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske /14.7.2017. link: http://www.p-portal.net/milojko-budimir-polozaj-srba-u-republici-hrvatskoj-uoci-obelezavanja-dvadesetdvogodisnjice-oluje/)}

Općina Plaški uoči obilježavanja dvadesetdvogodišnjice „Oluje“

"U gospodarskom smislu, kao i na mnogim drugim područjima od posebne državne skrbi, u Plaškom razvoj gospodarstva zaostaje za drugim dijelovima Hrvatske. Na području općine aktivno je nekoliko obiteljskih gospodarstava koji se bave proizvodnjom mlijeka, sira i meda te uzgojem jagoda."
_{Preuzeto sa:Službena internet stranica Općine Plaški>}

• Načelnika općine Plaški - Pero Damjanović
• Dom Zdravlja Ogulin - područna ambulanta Plaški
• Stomatološka ambulanta
• Osnovna škola „Plaški“
• Knjižnica i čitaonica Plaški
• Nogometni klub "HNK Plaški"
• Planinarsko društvo „Plaška Glava“
• Udruženje Slobodna škola
• ICK Atelje Janja gora- predsjednik Branko Šupica
• Poštanski ured, razni obrti i ostalo